Referendum u Turskoj: Prekretnica nezavisno od ishoda

Naslovna fotografija: Pristalica drži Erdoganovu sliku na provladinim demonstracijama u Ankari, Turska, 20. jul, 2016. godine ;REUTERS/Baz Ratner/File Photo;


 

16. aprila 2017. godine u Turskoj će se održati ustavni referendum. Građani Turske će se tog dana izjasniti o 18 predloženih amandmana Ustavu Turske. Ovi amandmani su već dugo predlagani od od strane vladajuće Stranke pravde i razvoja, stranke sadašnjeg predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, uz podršku opozicione stranke Nacionali pokret.

Amandmani uključuju: uvođenje izvršnog prezidencijalizma i predsjedničkog sistema koji bi zamijenio sadašnji parlamentarni sistem, aboliciju pozicije premijera, porast broja parlamentarnih mjesta sa 550 na 600 i promjene u Vrhovnom odboru sudija i tužilaca. Predlog ovih mjera je postojao i ranije, inicijalno nakon opštih izbora 2011. godine, kada je stranka Pravde i razvoja predložila ove, ali su oni odbijeni usled nemogućnosti postizanja konsenzusa u parlamentarnom ustavnom komitetu. Ipak, nakon što je 24. maja 2016. godine bivši premijer Ahmet Davutoglu zamijenjen Binali Jildrimom, usled neslaganja sa Erdoganom u vezu ustavnih promjena koje bi abolirale instituciju premijera, predlozi dobijaju svoju aktuelizaciju.  Oktobra 2015. godine, Nacionalistički pokret, koji je oduvijek bio protivnik izvršnog prezidencijalizma, pozvao je vladu na predstavljanje predloga parlamentu, dok je lider MHP (Nacionalističkog pokreta) izjavio da će sarađivati u pripremnom procesu amandmana. MHP i AKP su postigle dogovor, i ubrzo je parlament usvojio predlog ustavnih promjena na izjašnjenju na referendumu.

Kad je riječ o pomenutih 18 amandmana, o kojima će se turski građani izjasniti, prenosimo ih u cjelosti:

Predlog#                                       Član                                              Opis promjene

1 Član 9 Sudstvo je dužno postupati sa nepristrasnošću
2 Član 75 Broj mjesta u Parlamentu se pomjera sa 550 na 600
3 Član 76 Starosni uslov za kandidaturu za izbore je smanjen sa 25 na 18 godina, dok je uslov odsluženog obaveznog vojnog roka uklonjen. Pojedinci povezani sa vojskom neće moći da se kandiduju za izbore
4 Član 77 Mandat Parlamenta je povećan sa 4 na 5 godina. Parlamentarni i predsjednički izbori će se održavati istog dana svake 5. godine, sa mogućnošću drugog kruga u predsjedničkim izborima ukoliko nijedan kandidat ne osvoji prostu većinu u prvom krugu
5 Član 87 Funkcije Parlamenta su:

  • Donošenje, izmjena i ukidanje zakona
  • prihvatanje međunarodnih ugovora
  • Rasprava, povećanje ili smanjenje budžeta i prihvatanje ili odbijanje budžeta na plenarnom zasijedanju.
  • Postavljanje 7 članova u Vrhovnom odboru sudija i tužilaca
  • Druge funkcije predviđene Ustavom
5 Član 89 Da bi nadglasale predsjednički veto, Parlament mora isti da usvoji sa apsolutnom većinom (301 glas)
6 Član 98 Parlament sada prati kabinet i zamjenika predsjednika sa Parlamentarnim istraživanje, istragom, opštom diskusijom i pisanim pitanjima.  Interpelacija je abolirana i zamijenjena parlamentarnom istragom.
7 Član 101 Da bi postala predsjednički kandidat, individui je potrebna podrška od jedne ili više partija koja je osvojila 5% ili više na prethodnim parlamentarnim izborima i 100,000 glasova. Izabrani predsjednik više ne mora da se riješi svog članstva u partiji ukoliko ga ima.
8 Član 104 Predsjednik postaje i šef države i šef Vlade, sa ovlašćenjem da postavlja i razrješava ministre i zamjenika predsjednika. Predsjednik može izdavati izvršne dekrete.
9 Član 105 Parlament može otvoriti parlamentarnu istragu sa apsolutnom većinom (301). Parlament raspravlja o predlozima 1 mjesec. Nako diskusije, parlamentarna istraga može početi u Parlamentu sa tri petine glasova u korist istog (360). Nako završetka istrage, parlament može glasati da optuži predsjednika sa dvotrećinskom većinom u korist odluke (400 glasova).
10 Član 106 Predsjednik može postaviti jednog ili više zamjenika predsjednika. Ako je mjesto predsjednika upražnjeno, novi izbori moraju biti održani u roku od 45 dana. Ako su parlamentarni izbori za manje od godinu dana od tog trenutka, onda se i oni održavaju istog dana, kao i rani predsjednički izbori.
11 Član 116 Predsjednik i tri petine Parlamenta mogu odličiti da ponove izbore. U tom slučaju, donosilac sebe razrešava funkcije do izbora.
12 Član 119 Predsjednikova mogućnost da proglasi vanredno stanje je sada predmet parlamentarnog odobrenja. Parlament može isto skratiti, produžiti ili ukinuti. Svaki predsjednički dekret tokom takvog stanja podliježe odobrenju Parlamenta..
13 Član125 Akti predsjednika su sada podložni sudskoj reviziji.

 

13 Član 142 Vojni sudovi su abolirani ukoliko ne sprovode istražne djelatnosti u odnosu na vojnike  u ratnim uslovima.
13 Član 146 Kako su vojni sudovi abolirani, broj sudija u Ustavnom sudu se smanjio sa 15 na 17. Posljedično, predsjedničko imenovanje sudija se smanjilo na 12 sa 14, dok Parlament postavlja 3.
14 Član 159 Vrhovni odbor sudija i tužilaca se preimenuje u Odbor sudija i tužilaca, čije je članstvo smanjeno na 13 sa 22, broj odjeljenja je smanjen na 2 sa 3. 4 člana postavlja predsjednik, 7 Vrhovna skupština.
15 Član 161 Predsjednik predlaže fiskalni budžet 75 dan prije nove fiskalne godine. Parlamentani članovi ne mogu davati predloge o izmjeni javnih rashoda.
16 Nekoliko članova Nekoliko izmjena koje idu ka transferu moći iz kabineta ka predsjedniku.
17 Privremeni član 21 Sljedeći predsjednički i opšti izbori biće održani 3. novembra 2019. godine. Ako skupština odluči da održi prijevremene izbore, i predsjednički i parlamentarni izbori biće održani istog dana. Takođe, doći će do uspostavljanja novog sastava vrhovnih sudskih organa.
18 Nekoliko članova Amandmani 2,4 i 7 će stupiti na snagu nakon novih izbora, a ostali čanovi (izuzev privremenih) će stupiti na snagu jednom kada snovoizabrani predsjednik položi zakletvu.

 

Amandmani su primljeni sa jakom kritikom, kako u Turskoj, tako i na Zapadu. Kritike su usmjene prvenstveno na eroziju sistema podjele moći, jer je evidentno da se ovim amandmanima, sva moć stavlja u ruke faktički jednog čovjeka, sa malo ili nimalno mogućnosti da se isti ograniči.

Kampanju za prihvatanje amandmana predvodi Stranka pravde i razvoja, kao i MHP. Kampanju su započeli intezivno, organizujući niz okupljanja građana. Na tim skupovima, bila je očigledna namjera Erdogana, da zapaljivom retorikom i kritikama upućenih Evropskoj uniji (incident sa Holandijomprepiska  sa Njemačkom, napadi na Uniju) utiče na građane Turske da prihvatanjem amandmana Ustava, i prenošenjem stvarnih moći na predsjednika,u stvari brane svoju zemlju i sebe lično od svake prijetnje spolja. Te prijetnje nisu samo zemlje Evrope, već i kurdski PKK kao i Gulen i njegova organizacija. Upravo je to iskoristio kao razlog zašto glasati ZA Binali Jildrim, jer ove dvije organizacije se zalažu za Protiv.

Kampanja ‘Protiv’ je u najvećoj mjeri predvođena glavnim opozicionim partijama, kao što je Republikanska  narodna partija, brojnim nevladinim organizacijama i disidentima iz MHP-a. Narodna demokratska stranka je takođe izrazila podršku ovom glasanju. Zanimljivo da su skupovi koje je organizovao ovaj tabor okupljali u prosjeku više ljudi nego skupovi Za,  a takođe i da je veliki broj članova MHP-a raskinuo sa partijskom linijom, i namjeravaju glasati Protiv.

Samu kampanju ne treba shvatati zdravo za gotovo. Prijetnje koje je Erdogan upućivao Evropskoj uniji i njenim liderima su najvjerovatnije čist populizam, koji treba dokazati građanima da je Erdogan zbog interesa njih spreman raskinuti sve veze sa Evropom, Koliko je do toga realno da dođe, pokazaće vrijeme, ali svakako teško, što zbog ekonomske, što zbog političke povezanosti. Na drugoj strani, tu je i kohezivni element Turske za Evropu i SAD – NATO. Turska je jedna od najbitnijih članica ove alijanse, i svakako da SAD i zemlje npr. Njemačka ne bi žrtvovale ovaj geografski krak alijanse zarad ispoštovanih procedura tokom glasanja ili ljudskih prava. Da su ljudska prava i procedure zaista ključni element politike zapadnih saveznika, onda bi sistematsko ugrožavanje prava Kurda u Turskoj naišlo na jače kritike istih.

Kad je riječ o spoljnim odnosima Turske nakon referenduma, razlikovaćemo dva slučaja:

U slučaju, koji je najvjerovatniji i pored sučeljenih procenata,  da se usvoje amandmani, Erdogan će biti glavni donosilac odluka spoljnopolitičkog karaktera, uz nekoliko ograničenja. Prije svega ograičenja koja proizilaze iz NATO članstva, ograničenja koja se tiču nastupa prema tradicionalnim (ne)saradnicima Turske (npr. Azerbejdžan, zemlje Balkana) i recimo, uključenosti u sirijskom ratu, gdje podržava FSA snage (antirežimske, militantno-opozicione). I pored tih ograničenja, ostaće upitan odnos Turske prema Rusiji, SAD-u i Evropskoj uniji. Stav prema Rusiji će najverovatnije odrediti dvije determinante: konsensualni kapacitet Turske i Rusije po pitanju Bašara al Asada i sudbine Sirije, i odnos sa SAD-om Turske. Odnos sa SAD-om će dalje odrediti stav prema Gulenu nakon referenduma, za što je vjerovatnije da se stabilizuju i umanje pretenzije Turske za razrješenjem ovog pitanja, što govori da će intezitet zahtijeva biti manji, ali da će ga i dalje biti. Trenutno, jak intezitet prohtjeva koi se tiču Gulena proizilaze iz populističkih potreba, pored onih stvarnih, koji se tiču potrebe razrješenja dešavanja tokom neuspjelog puča. Stav prema Evropskoj uniji ostaje naviše misteriozan, s’ obzirom na brojen prijetnje o organizovanju referenduma o pregovorima sa EU, koje je Erdogan najavljivao u svojoj kampanji. Ukoliko Erdogan bude zainteresovan za pitanja koja se ne tiču EU, prije svega Siriju, rješavanje pitanja Kurda i slično, izgleda mogućno da održava status quo  do daljenjg sa EU. Dakle odnos stalnog prozivanja, iza kojeg stoji faktička ekonomska saradnja(npr. kupovina oružja od Njemačke).

Drugi slučaj, manje izvijestan, jeste usvajanje odluke Protiv. U tom slučaju, očekuje nas scenario odlaska u istoriju jednog od najmisterioznijih i najnepredvidljivijih predsjednika Turske, i regiona. Ipak, koliko je moguće zamisliti da predsjednik Turske, i još Erdogan, koji posjeduje većinu u Parlamentu, tako olako prije sveg adopusti poraz, a onda i prizna poraz i povuče se iz politike? Posle svega? Ulog je veliki.

Problematično je oslanjati se na istraživanja javnog mnjenja, koja ipak, treba reći, u blagoj većini prednost daju taboru Protiv,iako to zavisi od svakog istraćivanaj ponaosob.

Teško je prihvatiti da bi Erdogan, de facto najmoćniji čovjek Turske olako prihvatio poraz u ovom presudnom času za Tursku i njega samog. Jedan koherentan kontinuum vladavine, obilježen nastojanjima za čvršćom vlašću i kvazipatrimonijalnom shvatanju države, Erdogana prikazuje kao čovjeka koji je sasvim siguran u svoje odluke, što svjedoči niz dešavanja: od geopolitičkog okretanja Rusiji nakon pokušaja puča, zahlađenjem odnosa sa Evropskom unijom, intervencijom turskih oružanih snaga u Siriju, zahlađenjem odnosa sa administracijom Baraka Obame zbog odbijanja da izruče Gulena itd. To dakle svjedoči da će Erdogan biti istrajan i u ovome: da sebi obezbijedi apsolutnu vlast nad državom koja u međunarodnim odnosima zauzima bitno mjesto: kao regionalni izdanak NATO-a, tas na vagi u bliskoistočnom Hladnom ratu između Irana i Saudijske Arabije, gdje se svrstava uz Saudijsku Arabiju, ali i u odnosu prema Evropi, gdje je u stanju pustiti val izbjeglica koji bi preplavio Balkan i Uniju.

U skladu sa navedenim, jasno je da bi, oživotvorenje posljednjih istraživanja javnog mnjenja koja idu u korist opciji Protiv bilo malo izgledno zbog činjenice da partija AKP i Erdogan posjeduju apsolutnu vlast u zemlji, samim tim i ministarstva, oružane snage (nakon dešavanja u vezi puča u potpunosti) a da zbog nedavnih zahlađenja odnosa sa svim zapadnim saveznicima i ne mari puno za pravilnosti i procedure. Ipak, treba situaciju prepustiti sudu vremena i volji samih građana, a svaka njihova, većinski prihvaćena odluka, treba biti ispoštovana. Do referenduma je ostalo još dvije nedelje, a za to vrijeme su moguća dešavanja koja mogu opovrgnuti napisano.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Napravi besplatnu web stranicu ili blog na WordPress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: