Evropa ima i ekstremnijih stranaka od AfD-a

Njemačka Hrišćansko-socijalna unija (CSU) dugo je insistirala da se nijednoj stranci desnijoj od nje nikad ne smije dopustiti da uđe u Bundestag.

I tako je bilo godinama sve do nedjelje, kad je to uspjelo Alternativi za Njemačku (AfD), koja bi u novom sazivu parlamenta mogla imati 94 zastupnika.

Njemačka agencija dpa donosi pregled kako krajnje desne stranke utieču na vlast u drugim evropskim zemljama, kao što su Austrija, Velika Britanija, Bugarska, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Švedska i Švajcarska.

Krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ) u austrijskom parlamentu ima zastupnike više od 60 godina. Njene populističke kampanje podstaklle su centrističke stranke da usvoje restriktivne migracione politike. FPÖ je ušao u vladu 2000., zbog čega su druge države članice EU-a zamrznule odnose s Austrijom na nekoliko mjeseci. Sada, kad je u opoziciji, želi se ponovno vratiti na vlast nakon izbora 15. oktobra. Ankete stranci daju podršku od približno 25 posto.

Stranka nezavisnosti Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) osnovana je 1993. i pozicionirala se kao radikalna alternativa etabliranim političkim strankama zagovarajući napuštanje EU-a. Uprkos tome što je 2015. dobila 13 posto glasova, što joj je donijelo samo jedno zastupničko mjesto, mnogi su je smatrali strankom koja zagovara samo jedno. Po završetku uspješne kampanje za Brexit, koji je izglasan na referendumu  2016., kao da je izgubila smisao postojanja. Harizmatični vođa Nigel Farage podnio je ostavku, a na prijevremenim opštim izborima  2017. stranka je dobila samo dva posto glasova, čime je ostala bez glasa u parlamentu i čeka je neizvjesna budućnost.

Populističke stranke protiv imigranata

Desna stranka Otadžbinskog fronta mlađi je partner u konzervativnoj vladi premijera Bojka Borisova. Stranka je proruska i atntiimigrantska, ali je značajno ublažila retoriku nakon što je ušla u vladu. Sada govori da podržava “novi EU” u kojem Bugarska ima bolje mjesto.

Antiimigrantska populistička Danska narodna stranka u parlamentu daje podršku premijeru Larsu Lokkeu Rasmussenu i njegovoj manjinskoj vladi desnog centra u mnogim pitanjima, ali se protivi članstvu u Europskoj uniji. Mada je nakon izbora 2015. bila druga najveća stranka u zemlji, odlučila je da neće ući u vladu nego da će radije pružati podršku manjinskoj vladi u zamjenu za strožije propise o azilu.

Finski premijer Juha Sipilae uključio je 2015. populističku, evroskeptičnu Stranku Finaca u svoju koaliciju desnog centra. To je bilo prvi put da je ta stranka, koja je prvi put ušla u parlament 2003. godine, postala dio vlade. No, stranka se već  raskolila zbog izbora antiimigrantskog radikala Jussija Halla-ahoa za novog stranačkog čelnika.

Čelnica Nacionalnog fronta Marine Le Pen osvojila je u prvom krugu predsjedničkih izbora ove godine 21,3 posto glasova, najviše ikad u istoriji stranke. Privukavši birače u siromašnim radničkim zajednicama na sjeveru i istoku zemlje, kao i na tradicionalno konzervativnom jugoistoku, stranka nastoji ublažiti svoj imidž i čak je izbacila svojeg utemeljivača  Jean-Marieja Le Pena zbog opetovanog negiranja holokausta. Strategija “dedemonizacije” pomogla joj je, čini se, da osvoji više glasova, no još ne može parirati mainstream strankama.

Stranka Zlatna zora sve je popularnija od finansijskog sloma 2010. godine. Između 2009. i 2012. podrška joj je skočila s manje od jedan na sedam posto. No, ne ide joj baš dobro otkad su joj se vođe sukobile sa zakonom nakon što je jedan član stranke 2013. ubio repera antifašista, zbog čega mnogi traže da se stranku zabrani. Sada je četvrta stranka po snazi u parlamentu sa 17 zastupnika.

Premijer Viktor Orban iskoristio je migrantsku krizu kako bi se suprotstavio pozivima njemačke kancelarke Angele Merkel da Evropa primi izbjeglice. Na vlasti od 2010. godine, nakon kratke vladavine od 1998. do 2002. godine, Orban postaje sve više autoritaran, antieuropski i antiliberalan i često se sukobljava s Bruxellesom. Jačanje političke desnice u Mađarskoj održava se jačanjem ekstremnije stranke Jobbik i nedavnom pojavom novih krajnje desnih stranaka.

Krajnje desna stranka postoji u parlamentu od 1948. godine. No, neofašistički MSI, čiji je udio glasova varirao između dva i devet posto, bio je uvijek u sjeni mainstream stranaka. Potom se 1990-ih preobrazio u umjereniji AN i ušao u koalicionu vladu Silvija Berlusconija. Danas Italija ima nekoliko krajnje desnih stranaka. Najuspješnija je Antiimigrantska Sjeverna liga. Po anketama, treća je najpopularnija stranka u zemlji i podržava je blizu 15 posto birača.

Poljska: Pravo i pravda u sukobu s EU-om

Stranka za slobodu (PVV), koja je u osnovi one-man show ekscentričnog populista Geerta Wildersa, najjača je krajnje desna stranka u zemlji od Drugog svjetskog rata. Protivi se širenju islama i primanju izbjeglica.

Vladajuća stranka Pravo i pravda (PiS) vlada apsolutnom većinom od 2015. godine. Protivi se primanju muslimanskih migranata, a međunarodnu zajednicu zabrinjava nastojanjima da pod svoju kontrolu stavi sudove i medije. Zbog toga se sukobila s EU-om.

Protivuseljeničke Švedske demokrate treća su stranka po snazi u parlamentu od 2014. godine, a mogli bi uskoro postati i druga. Vođa stranke Jimmie Akesson kaže kako im je blizak AfD. Vladajuća koalicija u parlamentu odbija surađivati s njima iako se opoziciona koalicija poigrava idejom dobivanja prećutne podrške Švedskih demokrata.

Švicarska narodna stranka (SVP) najjača je u zemlji i od 2003. dobiva više od četvrtine glasova na izborima. Stranka se ljuti kad je se naziva krajnje desnom, ali njezine kampanje protiv muslimana, minareta i imigranata jako podsjećaju na druge europske nacionalističke stranke. Unatoč izbornim uspjesima, SVP ima tek ograničenu vlast jer švicarske vlade tradicionalno uključuju članove svih velikih stranaka.

Izvor: Agencije, originalno Al-jazeera.balkans

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Blog pokreće Wordpress.com.

Gore ↑

%d blogeri kao ovaj: